a1 Lav 19:10,14
b1 Lav 19:18
cLen 29:4
dAis 69:22-23
eAis 59:20-21, 27:9
fAis 40:13, Jop 41:11

Romans 11

Lebelemumu At Ne Moroa Ri Limixin Me Israel

1A sue bok keretna. Kereva, ne Moroa ga sok tixirixes kepe limixin tinotno ren? Kopmen tinotno! Nenia rinotno vam lara me Israel la nenia at livipisik li at ne Abaram la nenia at libibinat me Beniamin. 2Moroa goxo sok tixirixes limixin teren, neni gara soxolik ka vam nedi ganoxa at lurutu kaxat. Mina doxoma bok loxot ik lok at Lovoang Kaala i paase mumu ne Elaisa la at loxonaleng neni ga vaase ri ne Moroa mumu luruptuvuk at leme Israel? Ni ga lok keretna,

3“Leeme Silok, digara sev amet pam lavaeme vapaase alii ram la digara ut asi levengkonin laplavang taram; kuren la nenia xusuk ta na legesara ak lok, la mo manga diak lok tong i do dina sev amer ia.” a

4Lovoporang sala ne Moroa ga raba i min? Ni ga vorang i rin keretna,

“Nenia move a ruuna lavanuti larabin sangsangaun kobot (7000) limixin di kox ia la kovisi dina lotu saparap lomoroa xaxarang ne Baal.” b

5Mo levenaleng i lok ngan pam na levenaleng it pot ningina, lentaba mun ne Moroa ga soxolik ka vam nedi keneng at letaba nabalamu ren. 6Losoksoxolik teren i tu at letaba nabalamu ren, la kopmen do at levempanga nedi diga lox i. Do losoksoxolik at ne Moroa gita ru at levempanga luvuttadi dik lox i, giba lok ngan do letaba nabalamu ren, kopmen tugugu ren.

7Kuren la limixin me Israel di goxo vuse ka lorooro nunuan no nedi diga puse rin. Lenep binam tadi lixilik mene nga no ne Moroa ga soxolik ka nedi, nedi diga vuse ka i; la nedi axap nom, levenbaalung atnedi ga repe ri lorotoro at ne Moroa. 8I ngan Lovoang Kaala i vaase xeretna,

“Moroa ga lox angtangku levempeve atnedi eburu mi levendoxoma atdi; di noxo reven mi levengkatli atdi xopla dinang tonga mi levenbaalung atdi i se nga mo lingina.” c

9La ne Devit ga vaase bok keretna,

“Keke di, dinak sak baba la leveloklox anarong ne Moroa ga raba di min naba xap, la dina subu la dina lok ka losongsongot.
10Keke levengkatli atdi nam pamet kusu di noxo reven; la levesi atdi na kauk amisik maxopok at levenaknixip atnedi.” d

11Ana sue bok mi lara lususue. Kereva, limixin me Judaia digak sak kikixin mene nga xopla diga subu epopolo? Digak sak kikixin mene nga. Nedi diga lok laxakapmek, kuren la loklox arooro gat pas tinedi limixin kopmen di me Judaia, kusu ri lok leme Judaia dina puse ri ne Moroa. 12Kerepmo laxapmek at leme Judaia ga lox asuusu leveloklox anarong ti limixin at na lavatbung menemen axap; labaava atnedi ga lox asuusu leveloklox anarong ti limixin kopmen di me Judaia. Ketla laxaloklox anarong naba umsu aleng ap mo laaleng do leme Judaia dina nuunu la dina beles keneng at leexes at ne Moroa.

Loklox Arooro Ti Limixin Kopmen Di Me Judaia

13Nia a paase nga na rinemi limixin kopmen nemi me Judaia. I ngan ta do nenia laradi vavang ti limixin kopmen di me Judaia la a momo ri lok na lugugu rak. 14Nia a lok do mo lugugu rak naba lok bok limixin tinotno rak dinaba vaase mumu ia, kuren la anaba lox epovo i xusu ana lok ka amlong teventaba atdi. 15At levenaleng ne Moroa ga lok kepe nedi, neni ga vaxat ka limixin at na lavatbung menemen saparav i. Naba lok avukat tinotno do ne Moroa na lox amlong ka leme Judaia. Naba lok ngan ta do luvuttadi met di roo xat amlong ti lorooro. 16Do di raba toxongkide avot ti ne Moroa, mo axap bok lakde, ateren; la do di raba box i mi levenixe una, levengkakan bok at luuna ni at ne Moroa.

17Lentaba levengkakan at luuna olip toonu ga repit su basinge luuna ren, la levengkakan at luuna olip aaxa boro at laxairing gara ru kun ta i. Nemi limixin kopmen nemi me Judaia mi lok ngan na levengkakan una aaxa, la na nga mi lolos la mipnovos at lorooro at loroonan atnemi xerekngan leme Judaia. 18Kuren la nemen gat mita simi aurut nimi mavana ap mo lentaba lengkakan diga subu, atla nemi lengkakan mene nga; la nemi xopmen levenixe una, atla levenixe una ik lox alolos nimi. 19La nemi minaba lok keretna, “I ruturun, ketla levengkakan ga repit pes la di lox avolo loxot tinama.” 20I ruturun. Diga repit pes atla di goxo nuunu, la nemi miga ru kun nedi atla nemi miga nuunu. Ketla nemen gat miguta doma i do mi silok; mina lok tatao nimi kusu nemi bok mi noxo subu. 21Ne Moroa goxo ke atnaasan bok leme Judaia do lengkakan tinotno ba ren; kereva, mi lok do ni naba ke atnaasan bok nimi?

22Kuren la mina ven kisip ba i do ne Moroa i belen tuntun la i tu bok mi loboat. Neni i tu mi loboat tinedi diga subu vam, ketla i belen tuntun tinimi do nemi move mik lok keneng at lebelen tuntun teren; ketla do mixok lok bok keneng teren, minaba repit pes bok. 23La do leme Judaia dina lok kepe lumun nuunu atdi, dinaba ru amlong to at levengkot nedi diga tu ve gano, atla ne Moroa i epovo ri lok li amlong bok nedi. 24Nemi limixin kopmen nemi me Judaia mi lok ngan laxakan at luuna olip aaxa no ga repit pes la ira ru manga rovana at luuna olip toonu. Ga lolos aleng ti lok mo langas. Limixin me Judaia di lok ngan lengkakan at luuna olip toonu, kuren la ne Moroa i epovo rinotno do na vaxaru amlong lengkakan no ga repit su, atla ni na lok li amlong di ro at luuna akmokso atdi.

Lebelemumu At Ne Moroa Ti Limixin Axap

25Luvutnetak mi luvurinuk. Levelinga ruturun mo ik lox alipe, la a vara i do minaklen i. La ni naba rupe levendoxoma atnemi la mina doma i do lakleklen atnimi i volo lentaba vetpes. Mo levelinga i lok keretna; loonon taba aralu at limixin me Israel basinge ne Moroa noxok lox abao, naba se mun do buaang timixin kopmen di me Judaia dina rem gili saparap ne Moroa. 26La melemu at na, limixin axap me Israel dinaba roo suu basinge loklok nedi digak lok teren. I ngan Lovoang Kaala i tong i xeretna,

“Laradi Loklox Arooro naba laa boro Saion, la na lok kepe laxaloklok kakapmek at livipisik li at ne Jakop.
27Anaba lok na lekabus eburu minedi at loxonaleng nia ana doxoma kepe laxakapmek atnedi.” e

28La limixin me Judaia diga xopara Lagale Lavavang, kuren la di lok ngan lavamunepen at ne Moroa la di ru kun tinemi limixin kopmen nemi me Judaia. Ketla mumu mun losoksoxolik axa at ne Moroa, nedi di lok ngan axa larapen tangas teren mumu loxongkulao silok atnedi me gano. 29Moroa kopmen na baba pukus lodoxoma ren tinedi, kuren la neni noxo lok kepe limixin soksoxolik ka ren la leveloklox anarong ni ga raba di min. 30Nemi limixin kopmen nemi me Judaia, nemi miga ronga xepe avot ne Moroa; ketla ana mira ruuna ka vam lebelemumu ren atla leme Judaia diga ronga xepe i. 31I sixit emu mene nga xeretna; nemi mira ruuna ka vam lebelemumu at ne Moroa, limixin bok me Judaia mo nga ding tonga xepe ne Moroa, nedi bok dinaba ruuna ka lebelemumu ren. 32La ne Moroa gara lok li vam limixin axap at loxokoxo at lorongtonga xepe, kusu neni naba lox asuusu lebelemumu ren tinedi axap.

Leemi Asu Ri Ne Moroa

33“Lapnovos at ne Moroa i silok aleng. Lodoxoma ren la lakleklen teren i si aleng. Nege i epovo xusu na soxomus lavasuun at lodoxoma ren? Nege i epovo xusu naklen avukat leventaangas teren? 34Nege iklen lodoxoma at Leeme Silok? Nege i epovo xusu na vaase aklen i? 35Nege gata raba vam i mi tepanga, xusu neni giba vorang amlong i rin? 36Levempanga axap neni xa ga rudum li di, la levempanga axap ga ravasu mumu xa i la ateren axa, la ata emi asu mi laasen teren amisik la kopmen taxavaxap teren. Tuturun.” f

Copyright information for MMX